Plitvička jezera naš najpopularniji i najposjećeniji Nacionalni park skriva mnoge tajne. Ovdje obitavaju brojne životinjske vrste, a jedna od najljepših zasigurno su leptiri. Oni ovdje imaju svoju priču i ako je neispričamo možda leptira više neće biti u ovom broju jer ovdje su izloženi našim djelovanjem i važno je upoznati ih bolje kako bismo ih sačuvali. Od 200 danjih vrsta leptira koji žive u Lijepoj našoj čak njih 90 možete pronaći u Nacionalnom parku.
Kukci su jedina skupina beskralježnjaka koji aktivno lete. Najistraživanija, najzanimljivija, a po mnogima i najljepši red u skupini su leptiri. Po vremenu aktivnosti dijele se na danje i noćne vrste. Evolucijski gledano, najprije su se razvile noćne vrste, kojih i danas ima puno više od danjih. Prije oko 100 milijuna godina, intenzivnijim razvojem biljaka cvjetnica, evoluiraju danje vrste. Od pamtivjeka leptiri su bili predmet mašte, mitologije, ali i istraživanja. Zbog šarenila svojih krila, danje vrste uvijek su bile zanimljivije i atraktivnije za istraživače od noćnih vrsta.
U Hrvatskoj poznato oko 200 danjih vrsta i oko 3000 noćnih. Za područje NP Plitvička jezera do sada je utvrđeno oko 90 danjih vrsta. Noćne vrste nikad nisu sustavno istraživane, a do sada je zabilježeno samo oko 350 vrsta, no za pretpostaviti je da je njihov broj daleko veći.
Njihov životni ciklus, baziran na holometaboliji ili potpunoj preobrazbi, određuje njihovu biologiju i ekologiju. Ženka polaže oplođena jajašca na ovopozicijsku biljku (biljka na kojoj polaže jaja), koja je najčešće i biljka hraniteljica gusjenice. Na njoj se gusjenica hrani i raste. Zanimljivo je kako je gusjenica jedini stadij u životu leptira koji raste.
Nakon stadija ličinke na red dolazi kukuljica. To je stadij u kojem se događaju najintenzivnije promjene, naime, u tom vremenu tijelo gusjenice se u potpunosti mijenja i razvija se odrasli leptir s krilima, rasplodni stadij. Odrasli leptiri ne rastu, često se i ne hrane, žive, ovisno o vrsti, od nekoliko sati pa do nekoliko mjeseci, ali svima je zajedničko da se u tom stadiju razmnožavaju i ostavljaju jaja, kako bi nastavili životni ciklus i omogućili preživljavanje vrste.
Krila leptira prekrivena su sitnim dlačicama koje su proširene i imaju oblik ljuščica, kao crijepovi na krovu. Pigment u ljuščicama ili njihova strukturna obojenost daju boju leptirima.
Zbog načina života i krhkosti, leptiri zimu provode u stanju mirovanja. Prezimljuju ili u obliku jaja, ili kao gusjenica, kukuljica ili imago.
ZORICE SU LEPTIRI VJESNICI PROLJEĆA
Već krajem zime, kad malo zatopli na livadama i uz šume Parka možemo vidjeti leptire koji prezimljuju u stadiju imaga žućak , kontinentalna riđa i danji leptir paunče. No pravi vjesnici proljeća su ipak zorice. Zorica naime prezimljava u stadiju kukuljice i tek kad dobrano zatopli iz kukuljice izlazi leptir i to možemo smatrati početkom proljeća.
Na području Parka zastupljene su i tri vrste velikih plavaca: močvarni I gorski plavac te veliki plavac. Sve tri vrste rijetke su i ugrožene nestankom staništa na kojima obitavaju i neadekvatnim ljudskim aktivnostima.
Zbog bogatstva i raznolikosti staništa u Parku su prisutne i brojne druge vrste danjih leptira. Svojom veličinom i ljepotom ističu se prugasto jedarce i lastin rep, šarenilom boja izdvaja se ljepokrili admiral, a često će na voćku u vašim rukama sletjeti stričkovac inače leptir selac, koji dolazi iz sjeverne Afrike.
Na livadama Parka zamjetit ćete bijele leptire: glogo i kupusov bijelac koji je smatran štetnikom, a danas je ugrožena vrsta zbog velike uporabe insekticida. Tu su još prisutne brojne vrste koje na svojim krilima imaju ˝oči˝, obojenja u formi očiju koja plaše potencijalnog predatora, a zovemo ih okaši.
Ovaj šareni svijet prepun zanimljivosti, aktivnošću čovjeka sve se više mijenja. Potrebno je ga je upoznati kako bi ga mogli sačuvati.
