Jedna od najuređenijih farmi krava u Hrvatskoj smještena je u srcu Like!

Mladen Kušeković je rijetko viđen hrvatski poljoprivrednik. Otac troje djece iz Sesveta 2008. godine je, izrevoltiran stalnim izjavama kako se u Hrvatskoj ne isplati ništa proizvoditi, odlučio pokrenuti proizvodnju “nečega”.
Kao uspješan poslovan čovjek (Mladen se inače bavi prodajom i održavanjem motornih vozila, kao i hotelijerstvom) prvo je istražio tržište, s posebnim osvrtom na proizvodnju hrane, zaključivši da su Hrvatskoj potrebna ni manje ni više nego goveda.


U devet godina rada došli do 305 životinja
“U početku smo krenuli s matičnim stadom od 55 grla tzv. pasmine Crveni angus, da bismo se 2010. godine prebacili na pasminu Aubrac. Riječ je o pasmini porijeklom iz jugoistočne planinske regije Auvergne u Francuskoj, s područja sličnog onome koje mi imamo na Krbavskom polju”, kaže Mladen s kojim smo se susreli u njegovom uredu na Velikom polju.
Mladen je u devet godina rada od 55 grla došao do 305 životinja, od čega je nekih 205 matično stado krava. Ostalo su junice i nešto teladi.

Važno je naučiti se baviti tim poslom
“Bilo je jako teško u početku. Trebalo nam je punih šest godina da gospodarstvo može funkcionirati samostalno, bez potpora iz drugih firmi. U međuvremenu smo se ekipirali što se tiče ljudi, zemljišta i mehanizacije i što je najvažnije – naučili smo se baviti tim poslom”, ističe Mladen.
“Jedan dio teladi plasiramo tovljačima za daljnji tov, a jedan prodajemo kao rasplodna grla, dok dio prodajemo kroz meso. Tržište nije problem i biti će sve manji problem jer Hrvati sve više pazu što jedu i ne žele više jesti smeće iz uvoza”, uvjeren je Mladen.


Jedna od najuređenijih farmi u Hrvatskoj
Na farmi u Krbavskom polju trenutačno radi četiri radnika. Mladen koristi 1.000 hektara zemlje, od čega je veći dio u zakupu, a manji dio kupljen.
“Nakon devet godina slobodno mogu reći kako je moja farma jedna od najuređenijih u Hrvatskoj što se tiče uzgoja goveda. Ali vara se onaj tko misli da je to lako”, ističe.
“Stočarstvo nije za one slaba srca, ako se njime žele ozbiljno baviti. Riječ je o niskoprofitabilnoj djelatnosti u kojoj je neke stvari potrebno planirati i više od 10 godina unaprijed. Na žalost, u Hrvatskoj se planira onoliko koliko traje mandat onima na vlasti. Možete mislite kako nam je onda bilo u godini tri premijera”, smije se Mladen.

Farma Mladena Kušekovića

Maksimalno iskoristiti poticaje
“Europa je već odavno shvatila da je poljoprivreda niskoprofitabilna i rizična djelatnost, ali strateški vrlo potrebna jer se bavi proizvodnjom hrane te počela davati poticaje. Nažalost, kod nas ima dosta onih koji su iskorištavali te poticaje, pa ljudi misle da su svi takvi. Ako želimo biti konkurentni i ako želimo da naši ljudi jedu kvalitetnu hranu, moramo maksimalno iskoristiti poticaje”, uvjeren je Kušeković.
Dodjela sredstava iz Mjere 4. (operacije 4.1.1.)
U travnju 2014. prijavio se za operaciju 4.1.1. Mjere 4 Programa ruralnog razvoja “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava”.
“U kolovozu 2016. godine dobili smo negativnu odluku. Projekt je bio ocijenjen pozitivno, ali zbog nedostatka sredstava za koji je bilo predviđeno nešto više od 860 milijuna kuna bili smo ispod crte. Na našu sreću, 8. prosinca iste godine bobili smo vijest da je naš zahtjev ušao u broj korisnika iznad crte i 30. prosinca 2016. smo dobili konačnu odluku o dodjeli sredstava.”

Mehanizacija na farmi Mladena Kušekovića

Uložili u opremu za staju
Mladen je dobio 980.341,58 HRK za ulaganje u opremu za staju za goveda te poljoprivrednu mehanizaciju i opremu za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
“Zahvaljujući tom novcu dopunili smo opremu za koju smo vidjeli tokom godina da nam treba i koju moramo prilagoditi tamošnjem podneblju. Povrat je bio čak 90 posto, što nam je definitivno olakšalo poslovanje te godine”.
Pripremajući projekt Kušeković je kontaktirao renomiranu konzultantsku tvrtku koja je cijeli projekt obavila u dva mjeseca.
“Konzultantsku tvrtku smo platili 72 tisuće kuna. Bio je to dobro potrošen novac jer pitanje je bismo li uspjeli dobiti taj novac da nije bilo njihovog projekta.”

(Tekst/foto:agroklub.hr)