15 C
Otočac
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Mr.Dražen Jurković: “U zdravlje građana manje od nas ulažu samo Rumunjska i Bugarska”

Mr.Dražen Jurković, dr.med. direktor je Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske koji je za portal zgmagazin otvorio nekoliko gorućih tema u zdravstvu.

Kakvo je stanje po pitanju vaših kolega u Hrvatskoj? Ostajemo li bez liječnika i tko će nas u budućnosti doista liječiti? Kolege iz, kako se to kaže, zemalja »trećeg svijeta«? Koliko je u tom smislu stanje složeno i koja vas problematika prati?

Stanje s nedostatkom liječnika, ali i drugih medicinskih djelatnosti, prije svega medicinskih sestara, uistinu je ozbiljan problem. Prema nekim podacima, Hrvatsku je posljednjih godina napustilo oko 500 liječnika, ali moramo biti pošteni pa reći da su i druge zemlje nakon ulaska u EU bile izložene takvom problemu. Migracije liječnika događaju se u čitavoj Europi, pa je na primjer malo poznata činjenica da 20.000 liječnika iz Njemačke radi u Velikoj Britaniji.

Hrvatsku, nažalost napuštaju i drugi mladi ljudi, što znači da u ovih 27 godina nismo uspjeli stvoriti uvjete poželjne za život u ovoj zemlji, koja je prekrasna. To je uistinu šteta, i to je ključni problem pred kojim stoji Hrvatska. Ako zemlju ne napravimo poželjnom za život, nećemo riješiti problem odlaska mladih iz zemlje, a pogotovo liječnika. Liječnički poziv je tražen i mladi, vrijedni ljudi lakše nađu posao. Ako uspijemo riješiti slabosti ove zemlje i zadržati ljude da ne odlaze, tada neće odlaziti ni liječnici. U suprotnom, ne vjerujem da će se bilo kakvim palijativnim mjerama postići značajniji uspjeh.

Koliko dugo djelujete kao udruga i kakvim se aktivnostima bavite?

Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske kontinuirano djeluje preko 55 godina i u okviru svoga članstva okuplja ravnatelje zdravstvenih ustanova iz cijele Hrvatske. Članice aktivno komuniciraju na sjednicama stručnih društava, savjetovanjima, skupštinama i kongresima Udruge, na kojima iznose probleme, prijedloge i rješenja koja Udruga zastupa prema tijelima javne vlasti, zdravstvenoj administraciji, HZZO-u, Vladi i drugima. Osim okupljanja i dijaloga, promičemo i uspjehe naših članica, uspjehe kojih ima na lokalnoj, državnoj ali i svjetskoj razini, no nažalost, takve informacije slabo su zastupljene u medijima.

Pravna i ekonomska služba Udruge dnevno koordiniraju, odgovaraju na upite te daju mišljenja i preporuke članicama na razna pitanja koja se pojavljuju u svakodnevnom radu ravnateljstava zdravstvenih ustanova.

Osim povezivanja i okupljanja članica, Udruga realizira i vlastite projekte: tiskano i digitalno izdanje »Registar lijekova«, koji su danas putem računala, kao web-aplikacija ili kao priručnik prisutni u gotovo svim liječničkim ordinacijama u Hrvatskoj. »Registar lijekova« jedinstveni je projekt koji Udruga desetljećima kontinuirano realizira na zadovoljstvo liječnika, s obzirom da je priručnik stručno pomagalo prilikom propisivanja lijekova.

»Menadžer u zdravstvenom sustavu« je edukacijski program Udruge namijenjen čelnicima zdravstvenih ustanova, na kojem predavanja održavaju bivši i sadašnji ministri zdravstva, čelnici HZZO-a, KBC-ova, bolnica i domova zdravlja, pravni eksperti i aktivni zdravstveni ekonomisti, voditelji kadrovskih službi i dr. Nakon trećeg ciklusa završenog programa, polaznici su ocijenili sve predavače s prosječnom ocjenom 4,93 (max. ocjena 5,00)!

Hoće li vaša udruga uopće imati mogućnosti baviti se liječnicima, s obzirom na trend napuštanja Hrvatske?

Udruga nije usko vezana s liječničkom strukom, na način da zastupamo direktno pojedinog liječnika ili liječnike kao grupaciju. Naša uloga je stručna pomoć ravnateljstvu zdravstvenih ustanova, s ciljem što uspješnijeg vođenja i upravljanja ustanovom. Tim putem neposredno utječemo i na položaj i probleme liječnika, medicinskog osoblja i svih djelatnika u zdravstvu.

Broj liječnika koji je napustio Hrvatsku u skladu je, kao što sam već napomenuo, s trendovima koji su se dogodili u svim novim EU članicama (Slovenija, Češka, Poljska itd). U zadnjih 5 godina broj liječnika u sustavu raste iz godine u godinu, a podaci su dostupni u Statističkom ljetopisu RH kojeg svake godine izdaje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Trendovi odlaska i dolaska liječnika nastavit će se i u budućnosti a na Vladi, ministarstvima i lokalnim upravama je da osmisle dodatne mjere kako zadržati zdravstveni kadar, napose u ruralnim područjima gdje ga kronično nedostaje.

Imali ste ovih dana i javno odrađenu temu o radnom pravu, pa kakvo je ono u vašoj grani djelovanja?

Savjetovanje na temu »Radni odnosi u zdravstvu« razmatralo je najznačajnije teme vezane za posebni dio radnih odnosa karakterističnih za zdravstvenu djelatnost, s naglaskom na mogući utjecaj nedostatka liječnika u odnosu na funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Za djelatnost zdravstva jedna od specifičnosti je i mogućnost sklapanja posebnih ugovora, s obzirom na izuzetnu složenost organizacijskog ustrojstva zdravstvenih ustanova (KBC-a, KB, SB, OB, itd.) za rukovodeće djelatnike, u smislu postupka njihovog imenovanja, nadležnosti i razrješenja.

Prisutna neusklađenost zakonskih propisa, kolektivnih ugovora, pravilnika i naputaka MZ, stvara brojne nedoumice i različita tumačenja i interpretaciju u praksi. Naglašavam da je zdravstvena djelatnost javna djelatnost od posebnog društvenog interesa, koja nedvojbeno zahtijeva izuzetnu pozornost u svim segmentima djelovanja, a posebno u zakonodavnim okvirima koji reguliraju radne odnose. S tog aspekta razvidno je da su radni odnosi u zdravstvu izuzetno složena materija, koju se treba cjelovito sagledavati u kontekstu djelatnosti zdravstva u cjelini.

Može li se sljubiti privatno i javno, a u konačnici na dobrobit svih pacijenata?

Naravno da može, ali uz jasne i određene uvjete, i uz praćenje izvršenog rada.

Jesmo li došli na to da onaj tko ima novaca moći će imati i zdravlje i liječiti se kvalitetno, a onaj tko nema biti prepušten sam sebi ili osiromašenoj varijanti usluge? Prosječni, osiromašeni Hrvat nema novaca za odlazak kod vrhunskih stručnjaka u krasnim privatnim poliklinikama s najmodernijim uređajima. Može li privatno i javno ići zajednički egzistirati i na uštrb koga?

U svim razvijenim zemljama zdravstvo je djelatnost u kojoj koegzistiraju privatno i javno. Ako se stvar dobro postavi i ako imamo korektan i pošten pristup, takva dilema ne postoji. Ona se javlja kad je prisutna sumnja na koruptivne elemente, a percepcija korupcije građana u Hrvatskoj izuzetno je visoka, i to je pravi problem koegzistencije privatnog i javnog, i to ne samo u zdravstvu.

Predsjednik ste Hrvatskog društva liječnika javnoga zdravstva. Pa kakvo nam je javno zdravstvo i je li na tragu Andrije Štampara ili smo se uvelike udaljili od njegovih misli i djela? Kada se sve privatizira, a krenulo je tim putem, što će nam ostati za »narod«?

Javno zdravstvo je u krizi. O tome svjedoče i pokazatelji koji govore da smo u preventivi na nezadovoljavajućoj razini. Po konzumaciji duhanskih proizvoda smo na 27. mjestu, u prevenciji kardiovaskularnih bolesti na začelju zemalja EU, u konzumaciji alkohola na 24. mjestu, što je relativno loše. Tu postoji ogroman prostor za djelovanje, za koje nisu potrebna dodatna ulaganja. Hrvatska ima odličnu mrežu javnozdravstvenih ustanova, kao i kvalitetne liječnike, stoga taj potencijal treba daleko bolje iskoristiti.

Koje teškoće prate poslodavce u zdravstvu, odnosno dobre stvari, ako ih ima?

Sustav zdravstva funkcionira, uz manje ili veće poteškoće i probleme koji nisu od jučer. Kada nabrojimo neke od problema: nedovoljna financijska sredstva, odlazak medicinskog kadra, česte izmjene zakona i pravilnika, preveliki utjecaj politike, nedovoljno obrazovanog upravljačkog (menadžerskog) kadra u javnim ustanovama, ograničena samostalnost rukovoditelja i dr., može nam se činiti da je malo toga dobro.

Kako onda, nakon svega nabrojanog zaposleni u zdravstvu primaju plaće, kako se pacijenti liječe, operiraju i rehabilitiraju? Uz manje ili veće poteškoće, velika većina stvari počiva na odgovornim i marljivim ljudima koji pružaju medicinsku skrb i koji se trude hrvatskim građanima osigurati najbolje znanje, vještine i materijale koji su im na raspolaganju u radu. Mreža zdravstvene službe (ordinacije obiteljske medicine, domovi zdravlja, hitna služba, laboratoriji, razne specijalističke ordinacije, bolnice i dr.) u Hrvatskoj dobro su organizirani i teritorijalno sveobuhvatni. Hrvatska medicina i zdravstveni sustav grade se kontinuirano preko 100 godina i sustav s takvom tradicijom i poviješću ima uspjehe koji se mogu pokazati i promicati u Europi i svijetu, ali im svi mi moramo dati više pažnje i medijskog prostora, kako bismo za njih znali i kako bismo se svi mogli ponositi time.

Kakvo zdravlje prati prosječnog Hrvata i s kojim se zdravstvenim boljkama najviše muči. Jesu li to tlak, dijabetes, pretilost ili depresija?

Prema anketama, hrvatski građani dobroga su zdravlja, jer se čak preko 80 % ispitanika smatra prosječno zdravima ili zdravima. Postoje, međutim, neke kategorije u kojima smo znatno ispod europskog prosjeka. Recimo, tjelesna težina predstavlja dosta veliki problem kod građana RH, s tim da je debljina kod muškaraca veći problem nego kod žena. Samo 42 % stanovništva ima normalnu težinu!

Također, možda i najveći problem za zdravlje Hrvata čini konzumacija duhanskih proizvoda, zbog čega je Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske predlagala i uvođenje »Zdravog fonda« – fonda u koji bi se slijevala sredstva od svake prodane kutije cigareta. Jako su zabrinjavajući podaci kako 33 % hrvatskih tinejdžera konzumira duhanske proizvode, te da smo prvi po udjelu žena koje konzumiraju duhan u cijeloj Europi. Za kraj, možemo još spomenuti alkohol koji je također dosta veliki problem, podaci pokazuju da ga gotovo 25 % odraslog stanovništva konzumira svakodnevno!

Koje vam aktivnosti ovih dana predstoje i s kojim ciljem se rade?

Bez obzira koliko smo posvećeni svojim svakodnevnim poslovima, svakako nas okupira i ova aktualna situacija. Prošli četvrtak trebali smo na saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku raspravljati o financijskoj situaciji u zdravstvu, što smatram trenutno ključnim problemom Hrvatskog zdravstvenog sustava.

Hrvatska je danas jedna od zemalja EU koja ulaže relativno najmanje u zdravlje svojih građana. Manje od nas ulažu samo Rumunjska i Bugarska. I to je zabrinjavajuća činjenica koja predstavlja ozbiljan pokazatelj da Hrvatska postaje negostoljubiva zemlja za svoje građane i na to treba jasno ukazivati, zbog naše djece i budućnosti ove zemlje. Relativno dobar zdravstveni sustav, koji počiva na odricanju naših zdravstvenih radnika, jedan je od zadnjih socijalnih amortizera za hrvatske građane i veliki dio naših aktivnosti se, gotovo svakodnevno, odnosi na mogućnost korekcije takvog stanja.

Završavamo veliki projekt e-registra lijekova u Hrvatskoj, apliciramo na jednom natječaju Svjetske banke u Republici Kosovo i radimo na projektu formiranja »medijskog centra« za sve naše članice. Dakle, trenutno imamo dosta aktivnosti i uvjereni smo da će njihova realizacija biti uspješna.

(zgmagazin/autor:Snježana Kratz 09/05/2017/foto:prigorski.hr)