Lagur Tramuntana osnovan je 2016. godine, pokriva pet jedinica lokalne samouprave, temeljni posao kojim se bave su natječaji ali rade samo za one prijavitelje koji su na području lagura ( Senj, Novalja, Rab, Karlobag i Lopar) – decentralizirani sustav dodjele sredstava gdje se novac usmjerava točno tamo gdje je potreban. Specifičnost Lagura Tramuntana je podvelebitski kanal koji ima iznimnu čistoću mora, omeđen je parkom prirode i riba koja je u njemu izvađena je po svojoj nutritivnoj vrijednosti izuzetno kvalitetna. Povod razgovoru sa voditeljicom LAGUR-a Tramuntana Petrom Ančić bilo je predstavljanje dva FLAG natječaja za mjeru 1.B.1 te mjeru 1.A.1.
Osim dva predstavljena natječaja, da li je u tijeku još koji natječaj i koji projekti se mogu prijaviti?
Da, raspisali smo natječaj za ulaganje u održivi razvoj ribarstvenog područja, konkretno, za ekološke akcije čišćenja podmorja i priobalja, ronilačke akcije; prijavitelji mogu biti turističke zajednice, gradovi i općine, udruge. Osim akcija čišćenja podmorja prijaviti se mogu na primjer i akcije čišćenja plaža ali i gastronomske manifestacije ali takve na kojima će se pokazati održivo ribarstvo. U podvelebitskom kanalu zabranjeno je koćarenje a uz dozvolu se škampari vršama pa nam je zanimljiva na primjer manifestacija vezana uz škamp ili ulov hobotnice na području Raba ili Lopara te sušenje te hobotnice. Nisu isključene niti edukativne kampanje usmjerene na kvalitetu ribljeg fonda.
Osim natječaja paralalno radite i projekt kojem je na neki način “zaštititi” lokalno ribarstvo ali i osigurati turistima da je riba koju jedu u npr. Karlobagu lokalno ulovljena?
Uz natječaje kao osnovni dio posla, cijelo vrijeme paralalno radimo i pilot projekt “Sa zrnom soli” kojim želimo identificirati i valorizirati našu ribarsku prošlost. Sva ova mjesta žive s morem, povezana su s morem, sve su to većinom mala primorska mjesta koja su se s vremenom okrenula turzmu. Htjeli smo kroz stvaranje turističkih sadržaja gastrodestinacije potaknuti korištenje ribe.
Što projekt “Sa zrnom soli” konkretno znači za ribare i turiste?
Konkretno to znači okupiti ugostiteljske objekte koji otkupljuju ribu naših ribara i te objekte posebno istaknuti i promovirati. Napravili smo web aplikaciju “Sa zrnom soli”, trojezična je, ima google kartu sa lokacijom restorana te mogućnost komentiranja – nešto poput TripAdvisora. Jako je važno naglasiti da smo ove restorane odabrali po preporuci ribara – znači oni su nam rekli kome prodaju ribu – i jedino tako i možete biti sigurni da jedete domaću ribu.
Projekt “Sa zrnom soli” je više od projekta – to je proces izgradnje destinacije?
Tako je, cilj nam je napraviti destinaciiju a ne samo jedan projekt pa tako “Sa zrnom soli” ima i web stranicu (http://gastronomija.sazrnomsoli.com ) na kojoj smo objedinili tu našu gastro-destinaciju, trojezična je ima i gastronomiju, e-kuharicu i destinaciju na kojoj su naglašene sve značajne prirodne i kulturne. LAGUR djeluje u dvije županije i nemamo zajedničku turističku zajednicu pa smo napravili informativni portal koji sve to objedinjuje. To je bio prvi pilot projekt koji je imao za cilj objediniti gastrodestinaciju da se ista promovira kroz web stranicu.
Postoji i e-kuharica u kojoj su recepti samo onih restorana koji nude domaću ribu?
Napravili smo i e-kuharicu jer želimo biti održivi, ona uključuje sedam ugostiteljskih objekata, htjeli smo konkretnije promovirati te naše ugostitelje. Svaki restoran je dao recept za predjelo, glavno jelo i desert u kojem možete pojesti lokalno ulovljenu ribu. Postoje i “šatorići” sa QR kodom koji stoje na stolovima tih restorana u samom restoranu i to se pokazalo korisnim, a napravili smo i podlošku za te restorane na kojima su na jednoj strani podaci o Laguru a sa druge bojanka prilagođena za djecu sa stiliziranim ribama koje su najčešće u ulovu sa njihovim nutritivnim vrijednostima prilagođenu dječjem uzrastu. Inače, bojanka će se slati prema vrtićkoj djeci na području cijele županije. To je projekt koji je financiran kroz Ličko-senjsku županiju, njihov odjel za zdravstvo kroz kampanju za promociju nutritivne vrijednosti ribe jer želimo potaknuti potrošnju ribe i kod lokalnog stanovništva i kod turista.
( I.D.)
