15 C
Otočac
Četvrtak, 18 travnja, 2024

Tko i zašto želi skinuti Plitvice sa UNESCO-ve liste prirodne baštine?

Kako prenosimo sa tportal.hr gostujući u ‘RTL Direktu’ prije nekoliko dana, Anđelko Novosel, vd. ravnatelja Nacionalnog parka (NP) Plitvička jezera, upozorio da se NP suočava s dva velika problema – prekomjernim posjećivanjem i prekomjernom gradnjom, odnosno apartmanizacijom, na što je kako je naveo upozorio i UNESCO, zbog čega prijeti mogućnost da se park izbriše s njegove liste. Novosel je tada otkrio i da je UNESCO još 1998. godine zatražio da se donese akcijski plan upravljanja posjetiteljima koji do danas nije donesen, a krivce za to pronašao je u bivšim ravnateljima i onima koji su vodili resorna ministarstva.

Ono što je zanimljivo jest da su svi i bivši ravnatelji i bivši ministar Zmajlović sa kojima je novinar Vedran Brkulj razgovarao konstatirali da je donošenje navedenog akcijskog plana odgovoran stručni voditelj, koju funkciju je u zadnjem mandatu obnašao upravo sadašnji v.d. ravnatelja- Anđelko Novosel.

Mihael Zmajlović je rekao:  “On je bio stručni voditelj, to pitanje je za njega i javnu ustanovu, a ne za mene. Četiri godine on je izravno po zakonu kao stručni voditelj bio odgovoran za sve stručne poslove. Treba ga pitati zašto je zaustavio sve projekte koji su bili usmjereni k rasterećivanju broja posjetitelja; od novih ulaza do novog posjetiteljskog centra.”

Branislav Šutić kazao da stvari baš i nisu onakve kakvima ih je Novosel prikazao:  ‘Na planu se radilo, ali stručni voditelj je u hijerarhiji zadužen za to. Stručni voditelj je taj koji se u NP-u bavi tim dijelom posla, a ne ravnatelj koji je menadžer. Mislim da nije trebalo, nakon što smo dosegnuli milijun posjetitelja, bildati brojke dalje‘, istaknuo je Šutić. Smatra da je veći je problem što glavnina turista dolazi ljeti i da treba korigirati i plan razgledavanja parka jer se danas sve svodi na dio samo oko jezera.  ‘Voda u parku čini tek jedan posto, dok su sve ostalo šume. Kada bi se drugačijim pristupom rasteretilo razgledavanje parka, izbjegla bi se devastacija. Treba naći kompromis između komercijalizacije i zaštite prirode tako da se jača kulturni i zdravstveni turizam i da pred i post sezonu poboljšamo kroz ponudu, a da u konačnici dosegnemo brojku posjetitelja koja garantira financijsku stabilnost Parka‘, smatra Šutić. 

Borislav Perica NP-om je upravljao prije Šutića i smatra da ‘Sve dolazi iz Ministarstva. Za akcijski nije bilo sluha, mijenjale su se vlade, ali ništa. Najprije je bila HDZ-ova vlada na izmaku pa je došla Račanova vlada, pa je onda opet došla HDZ-ova, ali sluha za to jednostavno nije bilo. Javna ustanova NP Plitvička jezera je u koliziji s najmanje pet zakona i to je jedan od problema‘, smatra Perica. Napomenuo je da se u Plitvice ne bi smjelo puštati više od 900 tisuća ljudi godišnje jer je tako pokazala studija koja je izrađena dok je on bio na čelu NP-a. ‘Za moga mandata nijedna kuća nije izgrađena. Gradnja je krenula od 2008. pa sve do Milanovićeve vlade‘, kazao je Perica. 

Anđelko Kružičević također smatra da je odgovornost jasno utvrdiva: “četiri godine prije negoli je postao v.d. ravnatelja, Novosel je bio stručni voditelj. On je najodgovornija osoba za to. Preduvjet za donošenje akcijskog plana bio je Plan upravljanja koji je financirala Svjetska banka i koji je masno plaćen. On je donesen negdje 2004. ili 2005. godine. Ja sam na Plitvicama bio do jeseni 2003., nakon čega sam otišao. Odgovorno tvrdim da ono što je zapisano u Planu upravljanja nije provedeno ni jedan posto, a stručni voditelj je ključna osoba za njegovo provođenje. Nažalost, bojim se da nitko neće donijeti akcijski plan za upravljanje posjetiteljima jer je financijski efekt od Plitvica jako velik. Drugi je problem taj što oni koji se postavljaju za šefove o Plitvicama ne znaju ni P’, zaključio je Kružičević.

Nakon svega postavlja se pitanje kome i zašto odgovara da se odgovornost za nepostojanje akcijskog plana pokušava javno utvrditi i da se od Plitvičkih jezera radi “park slučaj” umjesto da se jednostavno pristupi izradi akcijskog plana i pokuša očuvati vrijednost ovog jedinstvenog prirodnog svjetskog bisera?