15 C
Otočac
Subota, 13 travnja, 2024

Sutra se obilježava 33. godišnjica “Krvavog Uskrsa” i pogibije redarstvenika Josipa Jovića

„Krvavi Uskrs“ povijesni je događaj i prekretnica u Domovinskom ratu, nagovještaj trnovitog puta do naše samostalnosti i slobode, za koju je hrvatski narod podnio goleme žrtve, a hrvatski redarstvenik Josip Jović, koji je poginuo na Plitvicama u dobi od 21 godine, prva je među njima.

Ministarstvo unutarnjih poslova u nedjelju, 31. ožujka 2024. godine na blagdan Uskrsa, obilježava 33. godišnjicu akcije „Plitvice“ i pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, u hrvatskoj povijesti poznato kao “Krvavi Uskrs”.

Prigodni program započinje polaganjem vijenaca u 11 sati ispred spomen obilježja Josipu Joviću na Plitvicama.

Za sve koji nam se ne mogu pridružiti na Plitvicama, Ministarstvo unutarnjih poslova RH osiguralo je izravan prijenos na 4. programu Hrvatske radiotelevizije. 


Početak Domovinskog rata i obrane suvereniteta Republike Hrvatske uvijek vežemo za hrvatsku policiju od koje je nastala naša pobjednička vojska. Hrvatski policajci spoznali su važnost tog povijesnog trenutka i bili spremni položiti svoje živote za slobodu naše domovine, na čemu im je  Hrvatska vječno zahvalna. Akcija Plitvice bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvička jezera i blokiranje državne ceste koja je spajala sjever i jug zemlje.

Pripadnici Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje i Antiterorističke jedinice Lučko te Posebne jedinice policije Kumrovec uspješno su proveli akciju, u kojoj je pala prva hrvatska žrtva i ranjeno devet policajaca.

Podsjetimo, tog uskrsnog jutra, u vrijeme redarstvene akcije hrvatskih policijskih snaga, snijeg je na Plitvicama bio visok pola metra. Spustila se gusta, zlokobna magla, a onda je počela paljba iz obližnje šume na kolonu vozila s hrvatskim redarstvenicima. Smrt mladog dragovoljca Domovinskog rata, hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, ušla je u povijest kao „Krvavi Uskrs“ i na taj način je znakovito obilježen dan kada je za slobodu i neovisnost Hrvatske pala prva žrtva Domovinskog rata. Pucanj u Josipa Jovića tada je bio pucanj u uskrsnuće Hrvatske, a danas smo svjedoci da je iz njegove krvi i žrtve tisuća hrvatskih branitelja uskrsnula naša domovina. Nakon vukovarske Golgote, uslijedilo je međunarodno priznaje Republike Hrvatske, a konačna nagrada za žrtvu Josipa Jovića, koji je darovao život na oltar domovine za slobodnu Hrvatsku, potvrđena je veličanstvenom Olujom u čast koje će se na visokoj stijeni Kninske tvrđave vjekovima ponosno vijoriti naša trobojnica.

Josip Jović je simbol domoljublja, predanosti i hrabrosti, a njegova prerana smrt u cvijetu mladosti postala je u Domovinskom ratu najsnažniji motivacijski faktor svim hrvatskim braniteljima u bespoštednoj obrani od velikosrpskih agresora. Njegova žrtva simbol je svih naših žrtava i uzor novim generacijama, napose časnim hrvatskim policajcima koji štite hrvatsko stanovništvo i hrvatsku granicu, na ponos našeg naroda i naše domovine.

Sa zahvalnošću i ponosom prisjećamo se Josipa Jovića, u čiju je čast i spomen u rodnom Aržanu otvoren Memorijalni centar i svih hrvatskih branitelja čija nam je žrtva omogućila život u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj.

Neka nam njihova ljubav prema domovini i spremnost na žrtvu budu trajan poticaj i vječna inspiracija.

(JUNPPJ/MORH)