15 C
Otočac
Petak, 29 ožujka, 2024

Plitvice su siguran dom životinji koju samo rijetki imaju prilike susresti – vidri!

U zadnje tri godine, na području Nacionalnog parka Plitvička jezera provodi se istraživanje vidri. Istraživanje provode djelatnici Oikon Ltd. – Institute of Applied Ecology Oikon-a (Institut za primjenjenu ekologiju) i djelatnici Službe zaštite Nacionalnog parka Plitvička jezera, a pod stručnim nadzorom veterinarskog stručnjaka s Veleučilišta u Karlovcu. Pojavnost vidri na određenim lokacijama prati se fotozamkama.

Vidra je zvijer iz porodice kuna. Semiakvatička je životinja, što znači da dio života provodi na kopnu, a dio u vodi. Gipka je i okretna životinja. Ima vretenasto tijelo izvrsno prilagođeno životu na kopnu i u vodi. Tijelo joj je pokriveno vodonepropusnom dlakom, na nogama ima plivaće kožice, rep je mišićav, a nosnice može zatvoriti dok pliva i roni. Žive u blizini bistrih i čistih potoka, rijeka i jezera te mora. Žive samotno ili u malim obiteljskim skupinama (majka i ovogodišnje leglo). Teritorijalne su, a teritorije označavaju urinom, izmetom i sluzi. Najveći je predator naših vodenih ekosustava, a hrani se ribom, rakovima, vodenim kukcima, vodozemcima, pticama i malim sisavcima. Plijen lovi izrazito oštrim zubima i pandžama.

U nedavnoj prošlosti brojnost vidri u Europi i svijetu, pa tako i u Hrvatskoj znatno je opala. Najčešći razlog opadanja brojnosti je stradavanje u prometu i trovanje pesticidima nakupljenim u hrani (najčešće riba).

U zadnje tri godine, na području Nacionalnog parka Plitvička jezera provodi se istraživanje vidri. Istraživanje provode djelatnici Oikon-a (Institut za primjenjenu ekologiju) i djelatnici Službe zaštite Nacionalnog parka Plitvička jezera, a pod stručnim nadzorom veterinarskog stručnjaka s Veleučilišta u Karlovcu. Pojavnost vidri na određenim lokacijama prati se fotozamkama. Preko skupljenih uzoraka izmeta i sluzi vidre izvršena je genetska analiza jedinki koje su ga ostavile, a od nedavno, telemetrijskim odašiljačima označene su dvije jedinke, mlada ženka Matija i stariji mužjak Štef, čije kretanje sada pratimo daljinski pomoću GPS-a.

Podaci dobiveni genetskom analizom sluzi i izmeta pokazali su da je na području parka prisutno oko 30 jedinki vidre. Razlozi takve brojnosti su dovoljno hrane i očuvano, neometano stanište. Zbog svog skrovitog načina života, ove životinje jako dobro funkcioniraju u suživotu s masovnim turizmom koji vlada u parku. Aktivne su noću, u zoru i sumrak, kad nema posjetitelja. I unatoč njihovoj dosta velikoj brojnosti, rijetki sretnici će je uspjeti vidjeti makar i na sekundu.

( Tekst/foto: JUNPPJ/ I.D.)