15 C
Otočac
Subota, 24 veljače, 2024

Sutra u KIC-u Gospić predstavljanje knjige “Na vilinskom tragu”

U organizaciji Kulturno Informativnog Centra Gospić u srijedu 7. veljače u 18 sati održat će se predstavljanje knjige “Na vilinskom tragu”autorice Sande Lončar Ružić. Knjigu je ilustrirala Ana Grigorjev, a o knjizi će uz autoricu govoriti izv.prof.dr.sc. Sanja Vrcić Mataija i prof. Anela Serdar Pašalić. Ulomke iz djela čitat će Maja Brozičević.

Knjigu u nakladi izdavačke kuće Znanje, oslikala je ugledna akademska slikarica Ana Grigorjev, a uredinik je Miroslav Mićanović. Riječ je o ilurstriranoj knjizi za mlade i djecu. Glavni likovi bajkovite pripovijesti su osmogodišnji dječak Petar i njegov djed Perija. Jednog zimskog dana krenuli su se uspinjati na drevnu ilirsku utvrdu koja se nalazi visoko u brdima. Strmo penjanje djed krati pričama o svojim dječjim dogodovštinama te fantastičnim stanovnicima Gradine, posebice vilama. Putem ih zadesi snježno nevrijeme, Petar i djed se razdvajaju, a tajanstvena djevojka će im pomoći da se ponovno pronađu.

Knjiga je izdata 2023. godine u lipnju. Do danas je predstavljena u Zagrebu, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića te u Imotskom u Pučkom otvorenom učilištu.

O AUTORICI:

SANDA LONČAR RUŽIĆ (Imotski, 1972.) piše kratke priče, poeziju i priče za djecu. Objavljivala je u skupnim zbirkama Krom i pakao, Jedna priča iz Domovinskog rata, Oberon i PitchWise. Priča “Amerika” objavljena je u nekoliko časopisa i novina. Urednica je i autorica monografije U kamenu čvor – kravata Imota te istoimene izložbe fotografija. Urednica je biblioteke Radičevac i autorica projekta Mitsko Podosoje. Pohađala je radionice kreativnog pisanja u organizaciji CeKaPe-a. Poduzetnica je i živi i radi u Zagrebu.

O ILUSTRATORICI:

ANA GRIGORJEV akademska je slikarica, bavi se ilustriranjem knjiga za djecu te je do danas ilustrirala više od 250 knjiga za izdavačke kuće kao što su Znanje, Narodna knjiga, Litera Books Greece, Nolit, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Calamus, Dečja knjiga, Kreativni Centar, Evro-Book, Pčelica, Eduka, Bookland, Čarobna knjiga, Al Waraqoon W.L.L. (Bahrain), Troetsch Verlag i sl. Rođena je u Beogradu gdje je završila Likovnu akademiju, odsjek slikarstvo.

O DJELU:

Proslavljeni književnik Petar Gudelj o slikovnici “Na vilinskom tragu” rekao je sljedeće: “Čitajući, još dok je bila u rukopisu, knjigu o malom Petru, njegovu didu i vili, koja se događa na jednom imotskom brdu, uskliknuo sam: Brdo, prepoznao sam te, ti si Liskovac! Liskovac je pri vrhu presječen stožac, nastalo podnebesno guvno. Po rubu ostaci zidina ilirskoga grada, na sredini vilinski kamen, srednjovjekovni stećak. U Sandinoj priči, Liskovac se uzdignuo do olujno ljubičastih nebesa. Pod Liskovcom četiri sela, Podbablje, Podosoje, Runovići i Zmijavci. S Liskovca se gleda sva Imota, od Bijakove do Zavelima, grad Imotski i jezera do dna njihovih modrih i crljenih bunara. S njega su nadzirani svi puti kojima je od Cetine do Neretve i od snježnih bosanskih gora do mora putovala povijest. Mogao se vidjeti konjanik i mrav. Na Liskovac slijetale munje i vile. Sletio i odletio ilirski grad. Po njemu rasle i nestale liske, lijeske, ostavile mu ime. Ostala ilirska božanstva rogati poskoci, njegovi vječiti čuvari, cvijet iris ilirika, perunova perunika. Ostao starohrvatski stećak, vilinski kamen. Guvno na kojem vile i munje igraju kolo. S Liskovca sletila Sandina vilinska knjiga. Ona, gledajući s Liskovca tri kuće: jednu u Podbablju u kojoj joj se rodio otac, drugu u Podosoju u kojoj se rodila majka i treću u Runovićima u kojoj se rodila ona, uhvatila i zapisala jednu pripovijetku, skasku, bajku, kakve se ne bi postidjela ni Ivana Brlić Mažuranić. Lako joj bilo napisati vilinsku pripovijetku kad joj se mater rodila pod vilinskim Liskovcem i bila vila.”

Urednik Miroslav Mićanović, prilikom predstavljanja u Zagrebu,  rekao je kako se radi o bajci koja čitatelje plijeni, vodi i hrabri svojom začudnošću: „Bajka ima svoju povijest, ali i ova knjiga ima svoju povijest. Ona nije nastala jednostavno, ona je bila izraz Sandina traženja u pisanju. Pisanje je naš jedini pravi prostor koji govori o suvremenosti. Sanda se upustila u zahtjevnu formu, a sve je zapravo bilo kao na dlanu. Vratili smo se u djetinjstvo, u prošlost. Međutim, ne pričamo mi naše priče zbog prošlosti, one počinju u suvremenosti, u kojoj tražimo razlog pričanja. Siguran sam da će svi čitatelji ovu bajku čitati kao dio vlastitoga svijeta i stvaranja.“

KIC Gospić