UDBINA – U Svetištu Crkve hrvatskih mučenika na Udbini u subotu, 12. rujna, svečano je proslavljen Dan hrvatskih mučenika, koji je okupio brojne vjernike i hodočasnike iz Gospićko-senjske biskupije i drugih krajeva Hrvatske. Središnje misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, uz sudjelovanje više hrvatskih nadbiskupa, biskupa i svećenika.
Cjelodnevni program započeo je Križnim putem od crkve sv. Marka u Podudbini prema Crkvi hrvatskih mučenika. Uoči mise motoristi Moto kluba Veterani – Croatia prinijeli su spomen-kamenje s mjesta hrvatskih stradanja, namijenjeno Spomen-parku i Zidu sjećanja uz udbinsko svetište.
Okupljene je na početku euharistijskog slavlja pozdravio gospićko-senjski biskup Marko Medo, istaknuvši kako je Crkva hrvatskih mučenika tijekom proteklih 16 godina postala važno mjesto hodočašća, sjećanja i poštovanja prema nevinim žrtvama hrvatskoga naroda.
Naglasio je da udbinsko svetište treba biti ne samo mjesto čuvanja povijesnog pamćenja nego i prostor u kojem se promiču evanđeoske vrijednosti oprosta, mira i suživota. Ovogodišnja proslava posebno je bila posvećena 80. obljetnici mučeničke smrti s. Žarke Ivasić i nekadašnjega udbinskog župnika Mate Moguša.
Biskup Medo poručio je kako spomen na žrtve ne smije služiti buđenju mržnje i osvete. Upozorio je i da se vjera ne smije koristiti za opravdavanje nasilja niti pretvarati u sredstvo ideologije.
Zgrablić: Istinu treba čuvati, ali ne dopustiti mržnji posljednju riječ
U homiliji je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić Udbinu opisao kao hrvatsko svetište molitve, nade i zahvalnog spomena, u kojem se pred Boga donosi teška i bolna povijest hrvatskoga naroda.
Govoreći o ratnim stradanjima, poginulima, nestalima, prognanima i hrvatskim braniteljima, posebno je podsjetio na ratne vojne invalide i sve koji i danas nose posljedice Domovinskoga rata.
„Njihove nas rane podsjećaju da rat ne završava kada utihne oružje: njegove posljedice ostaju u tijelu, duši i sjećanju, u obitelji i svakodnevnom životu“, poručio je Zgrablić.
Naglasio je da se na Udbinu ne dolazi obnavljati mržnju ni prebrojavati tuđe krivnje, nego moliti, čuvati istinu i učiti iz prošlosti. Pritom je istaknuo da molitva za poginule ne znači izjednačavanje dobra i zla, napadača i žrtve ili obrane i agresije.
Prema njegovim riječima, zločin treba nazvati zločinom, utvrditi odgovornost počinitelja i nevinu žrtvu priznati žrtvom. Oprost, dodao je, ne znači brisanje sjećanja ili odustajanje od pravde, nego odluku da se zlo i mržnja ne prenose na nove naraštaje.
Upozorenja na nasilje, korupciju i opasni otpad
Nadbiskup je poruke o poštovanju žrtava povezao i s problemima današnjeg društva. Upozorio je na pobačaj, eutanaziju, obiteljsko i drugo nasilje, zanemarivanje starijih i bolesnih te patnju siromašnih, prognanih i napuštenih.
Osvrnuo se i na korupciju, gospodarski kriminal, uskraćivanje pravedne plaće radnicima, pogodovanje i mito, poručivši kako javna, društvena i crkvena služba mora biti usmjerena prema općem dobru i zaštiti dostojanstva čovjeka.
Posebno je govorio o zaštiti okoliša i zabrinutosti javnosti zbog vijesti o nepropisnom odlaganju i zbrinjavanju opasnog otpada. Pozvao je nadležne institucije da, kada su ugroženi zdravlje ljudi, voda, tlo i zrak, pravodobno i transparentno utvrde činjenice, spriječe opasnost, saniraju štetu i utvrde odgovornost.
Na završetku homilije Zgrablić je pozvao hodočasnike da s Udbine odu s konkretnom odlukom – pomiriti se s osobom s kojom su u sukobu, štititi dostojanstvo slabijih, zauzimati se za istinu te odgovornije čuvati životni prostor.
„Neka od nas ne naslijede nerazriješene sukobe i mržnju, nego vjeru u Boga živoga, zahvalnost, mudrost i odgovornost“, poručio je, naglasivši kako nove generacije trebaju poznavati istinu o prošlosti, ali ne smiju postati njezini zarobljenici.
Nakon središnjega misnog slavlja održani su blagoslov nabožnih predmeta i prigodni program uz duhovne i domoljubne pjesme, a proslava je nastavljena večernjom misom. Danu hrvatskih mučenika prethodila je trodnevna duhovna priprava od 9. do 11. rujna.
(GSB/ID)
