Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je povećanje poreza na nekretnine na najvišu razinu dopuštenu zakonom. Ako prijedlog dobije potrebnu podršku Gradske skupštine, porez bi u Zagrebu trebao iznositi 8 eura po četvornom metru godišnje, umjesto sadašnjih 5 eura.
Riječ je o povećanju od čak 60 posto, a nova mjera trebala bi prvenstveno pogoditi vlasnike praznih nekretnina i stanova koji se koriste za kratkoročni najam.
Prema najavljenom modelu, vlasnik stana od 60 četvornih metara plaćao bi 480 eura godišnje, za stan od 80 kvadrata porez bi iznosio 640 eura, dok bi za nekretninu površine 100 četvornih metara godišnji račun dosegnuo 800 eura.
Važno je naglasiti da porez na nekretnine ne znači da će svaki vlasnik stana u Zagrebu morati izdvojiti taj iznos. Nekretnine koje služe za stalno stanovanje, kao i one koje se dugoročno iznajmljuju za stanovanje uz ispunjene zakonske uvjete, izuzete su od plaćanja poreza.
Grad želi aktivirati prazne stanove
Tomaševićeva gradska uprava povećanje poreza povezuje s problemom velikog broja praznih stanova i sve težom dostupnošću stanovanja u Zagrebu.
Ideja je povećati trošak držanja nekretnine praznom kako bi se dio vlasnika odlučio stan dugoročno iznajmiti ili prodati. Time bi se, prema logici gradske vlasti, povećala ponuda stanova na tržištu i dugoročno mogao smanjiti pritisak na cijene najma.
No ostaje pitanje hoće li porez od nekoliko stotina eura godišnje biti dovoljan poticaj vlasnicima nekretnina koje vrijede stotine tisuća eura da promijene svoju odluku.
Stan od 100 kvadrata – 800 eura godišnje
Razlika je posebno vidljiva kod većih nekretnina. Za stan od 100 četvornih metara godišnji porez prema stopi od 5 eura iznosi 500 eura. Uz maksimalnu stopu od 8 eura, obveza raste na 800 eura – odnosno 300 eura više svake godine.
Za nekretninu od 150 kvadrata godišnji iznos raste sa 750 na čak 1.200 eura.
Ako Gradska skupština prihvati prijedlog, Zagreb će tako koristiti maksimalnu stopu poreza na nekretnine koju dopušta zakon.
Za vlasnike stanova koji u njima žive promjena ne bi trebala donijeti novi godišnji račun, ali vlasnici praznih nekretnina mogli bi se suočiti s osjetno većim troškom.
Ključno pitanje tek slijedi: hoće li veći porez doista izvući prazne stanove na tržište i pomoći podstanarima ili će vlasnici jednostavno prihvatiti veći godišnji trošak?
(KK/ID)
