KRASNO – Kako će klimatske promjene, snažni vjetrovi i najezde potkornjaka utjecati na budućnost planinskih smrekovih šuma? Odgovore na ta pitanja ovih dana na Sjevernom Velebitu traže vodeći europski stručnjaci za šumarstvo i zaštitu prirode.
Od 19. do 22. listopada 2026. godine Krasno i Nacionalni park Sjeverni Velebit domaćini su godišnjeg sastanka međunarodnog znanstvenog projekta BIOFORMA, usmjerenog na očuvanje bioraznolikosti planinskih smrekovih šuma u uvjetima klimatskih promjena.
Riječ je o međunarodnom projektu koji okuplja znanstvenike iz nekoliko europskih zemalja, a vodi ga švicarski Savezni institut za istraživanje šuma, snijega i krajolika (WSL), jedna od vodećih institucija u tom području.
U istraživanjima sudjeluju i Institut za istraživanje bioraznolikosti i ekosustava Bugarske akademije znanosti, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te rumunjski Nacionalni institut za istraživanje i razvoj u šumarstvu „Marin Drăcea“.
Velebitske šume dio velikog europskog istraživanja
U središtu pozornosti znanstvenika su planinske smrekove šume, iznimno vrijedni, ali istodobno vrlo osjetljivi ekosustavi koji su sve više izloženi posljedicama klimatskih promjena.
Istraživanja se istodobno provode na četiri različita europska područja – u švicarskim Alpama, bugarskim Rodopima, rumunjskim Karpatima i na hrvatskom Sjevernom Velebitu.
Znanstvenici na svakom od tih područja detaljno prate stanje šuma i njihove bioraznolikosti. Proučavaju biljke, mahovine, kukce, ptice i organizme koji žive u tlu te mjere strukturu šumskih sastojina.
Prikupljeni podaci trebali bi pomoći u predviđanju onoga što smrekove šume očekuje u desetljećima koja dolaze.
Što će se dogoditi zbog klimatskih promjena?
Posebno će se analizirati različiti klimatski scenariji, ali i posljedice prirodnih poremećaja koji već predstavljaju ozbiljan izazov za europske šume.
Među njima su snažni vjetrovi i oluje te najezde potkornjaka, čije širenje može izazvati velika oštećenja smrekovih sastojina.
Znanstvenici žele utvrditi i kako različiti načini gospodarenja šumama mogu utjecati na njihovu otpornost i očuvanje bioraznolikosti.
Krajnji cilj projekta nije ostati samo na znanstvenim analizama. Na temelju rezultata trebale bi biti izrađene konkretne preporuke za buduće gospodarenje smrekovim šumama.
Smjernice bi se trebale moći primjenjivati i u strogo zaštićenim područjima poput nacionalnih parkova i u gospodarskim šumama.
Ove godine domaćin je Hrvatska
Projekt BIOFORMA traje četiri godine – započeo je u srpnju 2025., a završetak je predviđen za lipanj 2029. godine. Financira se u sklopu multilateralnog poziva MAPS, pri čemu Švicarska nacionalna zaklada za znanost osigurava 85 posto ukupnih troškova, dok preostalih 15 posto sufinanciraju nacionalna tijela, među kojima je i Hrvatska zaklada za znanost.
Znanstveni timovi sastaju se jednom godišnje kako bi analizirali rezultate i dogovorili nastavak istraživanja, a domaćinstvo se izmjenjuje među partnerskim državama. Ove godine red je došao na Hrvatsku.
Četverodnevni skup u Krasnom zajednički organiziraju hrvatski tim s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit.
Osim predstavljanja dosadašnjih rezultata i analize prikupljenih podataka, znanstvenici će izaći i na teren. U Nacionalnom parku Sjeverni Velebit obići će smrekove sastojine uključene u istraživanje i iz prve ruke analizirati stanje jednog od najvrjednijih planinskih šumskih područja Hrvatske.
Rezultati istraživanja trebali bi pomoći odgovoriti na pitanje koje će u godinama pred nama postajati sve važnije – kako sačuvati europske planinske šume u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena.
(JUNPSV/ID)
