Prosvjedi najavljeni za 21. studenoga u više hrvatskih gradova predstavljaju se kao nestranački građanski pokret. No dok se pozivi šire društvenim mrežama, ostaju otvorena pitanja o identitetu organizatora, financiranju kampanje i mogućoj političkoj pozadini.
Tko poziva građane na ulice?
Inicijativa „Vrijeme za promjenu” najavila je prosvjede za 21. studenoga u 10 sati, među ostalim u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
Poruke su privlačne širokom krugu građana: borba protiv korupcije, bolji životni standard, odgovornost institucija i transparentnije trošenje javnog novca.
Međutim, prema dosad objavljenim informacijama, javnosti još nije predstavljen cjelovit popis osoba koje vode inicijativu.
Upravo je to prvi razlog za ozbiljnija pitanja.
Ako se građane poziva na masovna okupljanja i društvene promjene, opravdano je očekivati da organizatori jasno predstave tko donosi odluke, tko upravlja komunikacijom i tko snosi odgovornost za organizaciju.
Građanski prosvjed ili politička kampanja?
Organizatori naglašavaju da nisu povezani s političkim strankama.
Ipak, nestranački karakter ne znači da okupljanje nema političke ciljeve. Zahtjevi koji se odnose na rad vlasti, javne politike i odgovornost institucija po svojoj su prirodi politički.
To nije ništa sporno. Građani imaju pravo politički djelovati i izvan stranaka.
Problem bi nastao kada bi iza inicijative djelovale organizirane političke strukture koje javnosti svjesno prikrivaju svoju ulogu.
Zato nije dovoljno samo ponavljati da prosvjed organiziraju građani. Potrebno je transparentno objasniti tko upravlja inicijativom.
Mogu li botovi stvoriti privid masovne podrške?
Posebno pitanje odnosi se na društvene mreže.
Broj pratitelja, lajkova, dijeljenja i komentara ne mora odgovarati broju stvarnih ljudi spremnih sudjelovati na prosvjedu.
Koordinirani računi i automatizirani profili mogu umjetno povećavati vidljivost objava, ponavljati iste poruke, poticati algoritme da određenu temu češće prikazuju i stvarati dojam da je podrška znatno veća nego što jest.
Takva se praksa često naziva astroturfing — stvaranje privida spontanog građanskog pokreta iza kojeg zapravo stoji organizirana kampanja.
No u slučaju prosvjeda 21. studenoga zasad nema dovoljno javno provjerenih podataka za zaključak da se takve metode doista koriste.
Za to bi trebalo analizirati obrasce objavljivanja, starost računa, ponavljanje identičnih komentara, neuobičajene skokove aktivnosti i eventualne mreže koordiniranih profila.
Pet pitanja na koja javnost zaslužuje odgovor
- Tko su osobe koje službeno organiziraju prosvjede i upravljaju profilima inicijative?
- Tko financira plakate, oglašavanje, logistiku i druge organizacijske troškove?
- Sudjeluju li političke stranke ili udruge u organizaciji i u kojem svojstvu?
- Postoje li plaćene kampanje ili koordinirana aktivnost računa na društvenim mrežama?
- Koji su konačni, konkretni zahtjevi prosvjeda i kome će biti upućeni?
Transparentnost mora vrijediti za sve
Organizatori najavljenih prosvjeda traže transparentnost institucija i odgovornost u trošenju javnog novca.
Upravo zato bilo bi korisno da i sami primijene visoke standarde otvorenosti.
(KK/ID)
