Svaki peti učenik pokazuje simptome depresije, a sustav koji bi djeci trebao osigurati pravodobnu stručnu pomoć često zakaže već na prvom koraku. Polovica škola nema psihologa koji bi mogao prepoznati prve znakove teškoća, dok se na pregled kod dječjeg psihijatra u zagrebačkoj Klaićevoj, prema navedenim podacima, čeka čak 488 dana.
Suočeni s dugim listama čekanja, roditelji su često prisiljeni potražiti pomoć u privatnom sektoru. No što kada je privatni pregled jedini dostupan put do pomoći, a njegova cijena nešto što obitelj ne može priuštiti?
Školski pritisak sve je veći problem
Prema navedenim podacima HZJZ-a, velik dio djece školu doživljava kao izvor pritiska, a 18 posto učenika na početku srednje škole pokazuje ozbiljne simptome stresa.
Ti podaci roditeljima 15-godišnje djevojčice nisu značili mnogo sve dok se njihova kći prošle godine nije našla među djecom koja se teško nose sa školskim pritiskom.
Kako prepoznati prve znakove?
Anksioznost je jedan od najčešćih razloga zbog kojih djeca i mladi traže stručnu pomoć, ističe dječja psihologinja Žanja Pavlović. Uz anksiozne teškoće, sve je izraženiji i problem simptoma depresije.
Pavlović upozorava kako je važno razlikovati simptome depresije od kliničke dijagnoze jer oni ne znače isto.
Dječja psihologinja Žanja Pavlović
Depresivnost kod djece neće se uvijek manifestirati kao tuga, prije ćemo primijetiti razdražljivost, ljutnju, povlačenje, gubitak interesa za aktivnost koju vole ili pad školskog uspjeha.
Anksioznost roditelji mogu prepoznati i po pretjeranoj zabrinutosti, strahu od pogreške ili izbjegavanju određenih situacija.
(KK/ID)
