Hrvatski BDP ove bi godine prvi put u povijesti trebao probiti granicu od 100 milijardi eura. Gospodarstvo nastavlja rasti, udio javnog duga pada, a Vlada rebalansom osigurava dodatnih 745 milijuna eura za mirovine, zdravstvo, obrazovanje i socijalne naknade. Za Vladu Andreja Plenkovića to su brojke kojima će rado mahati pred oporbom.
Ako se Vladine projekcije ostvare, 2026. godina donijet će Hrvatskoj još jednu simboličnu ekonomsku prekretnicu – BDP veći od 100 milijardi eura.
U usporedbi s 2016. godinom nominalni BDP time bi se praktički udvostručio.
Istodobno se očekuje gospodarski rast od 2,3 do 2,4 posto, dok bi udio javnog duga trebao pasti s 56,3 posto BDP-a u 2025. na 55,5 posto do kraja ove godine.
Za Plenkovićevu Vladu takvi pokazatelji stižu u politički vrlo povoljnom trenutku. Dok čelnici oporbe, među kojima su Siniša Hajdaš Dončić, Nikola Grmoja i Sandra Benčić, žestoko kritizirali Vladinu ekonomsku i socijalnu politiku, Banski dvori sada uzvraćaju brojkama.
Poruka premijera može se svesti na tri riječi: Hrvatska i dalje raste.
Još 745 milijuna eura: Evo kamo ide novac
Vlada je na 212. sjednici usvojila rebalans državnog proračuna kojim se osigurava dodatnih 745 milijuna eura.
Dodatna sredstva namijenjena su mirovinama, socijalnim naknadama, zdravstvu i obrazovanju, kao i provedbi 11. paketa zaštitnih mjera.
Unatoč povećanim rashodima, Vlada očekuje da će proračunski manjak ostati na 2,9 posto BDP-a, dakle ispod granice od tri posto.
Plenković pritom najavljuje nastavak politike povećavanja plaća i mirovina, zaštite životnog standarda te ulaganja u promet, energetiku, obranu i ravnomjerniji razvoj svih dijelova Hrvatske.
Milijuni idu i u energiju iz hrvatskog podzemlja
Još jedna velika vijest stigla je neposredno prije sjednice Vlade.
Potpisani su ugovori vrijedni 30 milijuna eura bespovratnih europskih sredstava za razvoj geotermalne energije.
Novac odlazi u Veliku Goricu, Zaprešić, Osijek i Vinkovce, gdje bi svaki grad trebao dobiti još jednu bušotinu.
U istraživanje geotermalnog potencijala na tim područjima već je uloženo 50,8 milijuna eura, a rezultat dosadašnjih istraživanja su četiri bušotine i četiri potvrđena geotermalna ležišta.
Cilj je jednostavan – što veći dio energije proizvoditi kod kuće i smanjivati hrvatsku ovisnost o nestabilnim svjetskim energetskim tržištima.
Uz ograničavanje cijena goriva, električne energije i plina, Vlada zato najavljuje nastavak snažnijeg ulaganja u domaće obnovljive izvore.
Brojke su dobre, ali ostaje ključno pitanje
Za Vladu su podaci o BDP-u, gospodarskom rastu i smanjenju udjela javnog duga snažan argument protiv oporbenih tvrdnji da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru.
BDP iznad 100 milijardi eura svakako jest povijesna i politički atraktivna brojka.
No za građane će konačna ocjena gospodarskog uspjeha ipak ovisiti o nečemu mnogo konkretnijem: koliko od tog rasta završava u njihovim novčanicima i koliko za svoju plaću ili mirovinu stvarno mogu kupiti.
Tu će se, puno više nego oko same brojke BDP-a, voditi prava politička bitka između Plenkovićeve Vlade i oporbe.
(VRH/ID)
