Koliko zapravo košta prikupljanje i zbrinjavanje otpada i gdje završava novac koji građani plaćaju kroz račune? Pitanje je legitimno, a odgovor ne treba tražiti u nagađanjima jer su financijski dokumenti Gacke d.o.o. javno dostupni svakom građaninu.
Na službenoj stranici društva objavljeni su Plan poslovanja za 2025., Godišnji financijski izvještaj za 2025., odluke o utvrđivanju financijskog izvještaja i raspodjeli dobiti, kao i dokumenti iz prethodnih godina.
Sve ih građani mogu sami provjeriti na poveznici: https://gacka.hr/gackadoo/dokumenti/
A kada se pogledaju brojke, postaje puno jasnije zašto gospodarenje otpadom košta koliko košta.
Odvoz otpada nije samo dolazak kamiona pred kuću
Kada građanin vidi račun za odvoz otpada, lako je cijenu usluge promatrati samo kroz ono što neposredno vidi – kamion koji određenog dana dolazi po spremnik.
No iza tog jednog odvoza nalazi se cijeli sustav.
Potrebno je platiti djelatnike, gorivo, održavati i servisirati vozila, registrirati ih i osigurati, zbrinjavati različite vrste otpada, održavati odlagalište i reciklažno dvorište, provoditi potrebne analize te osigurati niz drugih usluga bez kojih sustav ne može funkcionirati.
Upravo se ta struktura može vidjeti u javno objavljenom Planu poslovanja Gacke d.o.o. za 2026. godinu.
Najveći trošak su ljudi koji sustav održavaju u pogonu
Najveća planirana pojedinačna stavka Radne jedinice Čistoća u 2025. godini odnosi se na troškove zaposlenih.
Za Bruto II plaće djelatnika gospodarenja otpadom planirano je 648.000 eura (NAPOMENA: bruto NIJE iznos koji radnik dobiva kao plaću! – ovo naglašavamo da ne nasjednete na zaključke pojedinaca koji će iznos protumačiti kao neto plaću i reći da radnici imaju preveliku plaću – ovo je iznos uvećan za doprinose, iznos koji se isplaćuje kao plaća je značajno manji)
To je daleko najveća pojedinačna stavka i pokazuje da se značajan dio cijene usluge odnosi upravo na ljude potrebne da bi sustav svakodnevno funkcionirao.
Ali plaće su samo dio ukupnog troška.
Za gorivo 100.000 eura.
Tu su zatim troškovi vozila, njihova održavanja, servisa, rezervnih dijelova, registracije i osiguranja. Komunalna vozila svakodnevno prelaze kilometre kako bi se otpad prikupio i prevezao, a takav vozni park zahtijeva kontinuirano održavanje. Koliko svaka ova stavka košta možete provjeriti u izvješću za 2025. i planu za 2026 u kojem su detaljno navedeni iznosi – ako vas nešto pojedinačno zanima.
Posebne troškove stvaraju i pojedine vrste otpada koje je potrebno propisno preuzeti i zbrinuti.
Drugim riječima, ono što građanin vidi kada kamion preuzme njegov spremnik tek je završni, vidljivi dio znatno većeg sustava.
Odvojeni otpad također košta
Jedna od čestih zabluda jest da odvojeno prikupljeni papir, plastika, metal i druge vrste otpada komunalnom društvu automatski donose značajnu zaradu.
U stvarnosti je sustav složeniji.
Otpad treba prikupiti, prevesti, sortirati i predati ovlaštenim oporabiteljima ili zbrinjavateljima, a sve to stvara troškove. Tržišna vrijednost pojedine sekundarne sirovine zato se ne može promatrati odvojeno od troškova njezina prikupljanja i obrade.
Gacka d.o.o., osim redovitog odvoza komunalnog otpada, upravlja i sustavom u kojem građani mogu predavati velik broj različitih vrsta otpada u reciklažnom dvorištu, od papira, stakla, metala i plastike do elektroničkog, građevnog, glomaznog i pojedinih vrsta opasnog otpada.
Sve su to usluge koje sustav mora organizirati i financirati.
Prihod nije isto što i dobit
Ovo je možda i najvažnija razlika kada se postavlja pitanje „gdje su novci od otpada?“.
Novac koji komunalno društvo uprihodi nije njegova zarada.
Iz tih prihoda plaća se funkcioniranje cijelog sustava – od zaposlenika i goriva do vozila, održavanja, zbrinjavanja otpada i svih ostalih operativnih troškova.
To najbolje pokazuje i konačni rezultat poslovanja Gacke kao društva.
Prema Godišnjem financijskom izvještaju za 2025. godinu, Gacka d.o.o. godinu je završila s dobiti od svega 33,41 euro.
Odlukom o raspodjeli dobiti taj iznos nije isplaćen vlasniku, nego je zadržan u društvu.
Dakle, kroz poslovanje prolaze milijunski iznosi, ali milijunski prihod ne znači milijunsku zaradu. Prihodi služe za financiranje sustava i pokrivanje troškova njegova funkcioniranja.
I Grad Otočac sudjeluje u trošku
Važno je naglasiti još jednu činjenicu koja se ponekad izgubi kada se govori o cijeni odvoza otpada.
Grad Otočac iz gradskog proračuna dodatno subvencionira cijenu odvoza kućnog otpada.
Prema Planu poslovanja za 2025. godinu, za subvenciju Gacki d.o.o. radi umanjenja cijene odvoza kućnog otpada predviđeno je 36.000 eura bez PDV-a, odnosno 45.000 eura s PDV-om.
To znači da puni trošak sustava ne snose korisnici samo kroz svoje račune.
Dio troška preuzima Grad Otočac iz proračuna upravo kako bi se cijena koju plaćaju korisnici umanjila.
Sve brojke građani mogu provjeriti sami
Najvažnije je da građani Otočca o ovim iznosima ne moraju nagađati.
Gacka d.o.o. na svojim internetskim stranicama javno objavljuje godišnje financijske izvještaje, planove poslovanja i pripadajuće odluke.
Dokumenti za 2025., kao i oni iz prethodnih godina, dostupni su svakom građaninu na: https://gacka.hr/gackadoo/dokumenti/
Plan poslovanja detaljno pokazuje kako se planiraju prihodi i rashodi, dok Godišnji financijski izvještaj pokazuje ostvareni financijski rezultat društva. Važno je pritom razlikovati ta dva dokumenta – planirane stavke nisu isto što i konačna realizacija, ali upravo njihovom usporedbom građani mogu dobiti puno jasniju sliku poslovanja.
Zato na pitanje „gdje odlazi novac od otpada?“ nema potrebe odgovarati pretpostavkama.
Odlazi na djelatnike, gorivo, komunalna vozila, servise i rezervne dijelove, osiguranje i registraciju, prikupljanje i zbrinjavanje različitih vrsta otpada, održavanje infrastrukture, potrebne analize i brojne druge troškove koje sustav gospodarenja otpadom svakodnevno stvara.
Uz to, dio cijene subvencionira i Grad Otočac iz gradskog proračuna kako bi se smanjilo izravno opterećenje korisnika.
Koliko taj sustav košta, odakle novac dolazi i kako se planira trošiti nije skriven podatak. Dokumenti su javni, dostupni na nekoliko klikova i svaki građanin brojke može provjeriti sam.
(GO/ID)
