Ilija Srdanović, nositelj pobjedničke studentske liste u Srbiji, nakon izbora poslao je pomirljive poruke prema Hrvatskoj i najavio politiku dobrosusjedskih odnosa. Istodobno, pozornost javnosti privukao je dio njegove biografije u kojem govori o vlastitom ratnom iskustvu i tome da je bio „vojnik s puškom u ruci“.
Srdanović je u ranijem televizijskom gostovanju za sebe rekao da je cijeli život, u određenom smislu, bio vojnik.
„Klasičan vojnik, sa puškom u ruci, regrutovan za vreme rata“, rekao je Srdanović, nakon čega je svoj liječnički posao opisao kao borbu za ljudske živote, a politički angažman kao borbu za bolju budućnost države.
Njegova izjava izazvala je pitanje o kojem je ratu riječ i gdje je bio raspoređen.
Prema podacima koje su objavili mediji, Srdanović je redovni vojni rok služio 1996. i 1997. godine, dok je kao vojni obveznik sudjelovao u ratu 1999. godine, tijekom NATO-ova bombardiranja tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.
Zasad nije poznato kojoj je postrojbi pripadao niti gdje je bio raspoređen. Ono što je posebno važno naglasiti jest da nema potvrđenih podataka niti dokaza da je Srdanović sudjelovao u ratovima u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini.
Što kaže o Hrvatskoj?
Srdanović je nakon izborne pobjede za HRT najavio bitno drukčiji pristup odnosima Srbije i Hrvatske.
Poručio je da Hrvatska u budućoj politici Srbije neće imati „nikakav drugi status osim dobrosusjedskih odnosa“ te kritizirao dosadašnju politiku Aleksandra Vučića prema susjednim državama.
„Ovo više neće biti politika jednog čovjeka“, rekao je Srdanović, najavljujući da će buduću vanjsku politiku voditi Vlada Srbije te da će cilj biti izgradnja što boljih međudržavnih odnosa.
Još prije izbora u razgovoru za Večernji list odbacio je optužbe vlasti u Beogradu prema kojima Hrvatska na neki način stoji iza studentskog pokreta.
„Građanima je jasno da hrvatska država nema nikakve veze sa Studentskim pokretom i Studentskom listom“, poručio je.
Srdanović je tada ocijenio i da Vučićeva vlast svojim ponašanjem pridonosi pogoršanju odnosa Srbije s Hrvatskom i drugim susjednim državama.
S Hrvatskom je surađivao i prije ulaska u visoku politiku
Zanimljiv detalj njegove profesionalne biografije jest suradnja s Hrvatskom, i to s vukovarskom bolnicom.
Kao kardiolog bio je voditelj međunarodnog projekta HEART NET, realiziranog u sklopu programa prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije.
Vodeći partner bio je Institut za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, gdje Srdanović radi, dok je među hrvatskim partnerima bila vukovarska bolnica.
Projekt je uključivao razvoj kardiološke skrbi, nabavu medicinske opreme, razmjenu iskustava hrvatskih i srpskih liječnika te povezivanje zdravstvenih ustanova.
Srdanović je to iskustvo kasnije isticao kao jedan od svojih najvećih profesionalnih uspjeha.
O ratovima devedesetih ostaju neodgovorena politička pitanja
Iako je sada poznat konkretniji podatak o njegovu vojnom angažmanu 1999. godine, Srdanović se zasad nije detaljno javno odredio prema nizu pitanja koja su za odnose Hrvatske i Srbije i dalje iznimno važna.
Među njima su karakter rata u Hrvatskoj, odgovornost tadašnjeg političkog i vojnog vodstva Srbije, Vukovar, nestale osobe i druga otvorena pitanja proizašla iz rata.
Njegove dosadašnje izjave prema Hrvatskoj uglavnom su usmjerene prema budućnosti i potrebi uspostavljanja boljih odnosa dviju država.
Upravo će odnos nove političke generacije u Srbiji prema tim pitanjima pokazati znači li promjena vlasti samo promjenu političkog stila ili i dublji zaokret u odnosima Srbije prema Hrvatskoj i ratovima devedesetih.
(KK/ID)
