Samo tjedan dana kasnije, od 7. srpnja, promjene će osjetiti i svi kupci novih automobila. Sva novoregistrirana vozila na tržištu Europske unije, pa tako i Hrvatske, morat će serijski biti opremljena cijelim nizom naprednih sigurnosnih sustava. Ova regulativa ne pravi razliku između novih modela i onih koji su već godinama u prodaji; od tog datuma svako novo vozilo morat će imati ugrađenu tehnologiju koja aktivno pomaže u sprječavanju nesreća. Popis obvezne opreme dugačak je i uključuje inteligentnu pomoć za kontrolu brzine (ISA), sustav koji prepoznaje prometne znakove i zvučno ili vizualno upozorava vozača na prekoračenje. Tu je i takozvana “crna kutija” (Event Data Recorder – EDR), uređaj koji bilježi ključne parametre vozila nekoliko sekundi prije i neposredno nakon sudara, što će olakšati analizu uzroka nesreća. Obvezan postaje i napredni sustav kočenja u nuždi (AEBS), koji može samostalno zakočiti vozilo kako bi se izbjegao ili ublažio sudar, kao i sustav za zadržavanje vozila u prometnoj traci. Nadalje, nova vozila morat će imati sustave za detekciju umora i nepažnje vozača, signal za nužno zaustavljanje koji automatski aktivira treptanje stop-svjetala pri naglom kočenju te standardizirano sučelje za ugradnju alkotestera, popularno zvanog “Alcolock”, koji sprječava pokretanje vozila ako vozač ima nedopuštenu količinu alkohola u dahu.
Paralelno s tehnološkim novitetima, tijekom 2026. godine vozače očekuju i znatno rigorozniji tehnički pregledi. Inspekcije će postati detaljnije, s posebnim naglaskom na ekološke standarde i ispravnost sustava za smanjenje štetnih emisija. To znači da će se pojačano kontrolirati ispravnost DPF filtera i katalizatora, a svako neovlašteno uklanjanje ili preinaka ovih sustava rezultirat će padom na tehničkom pregledu. Velika novost je i obvezna provjera funkcionalnosti naprednih sustava pomoći vozaču (ADAS), poput onih za automatsko kočenje ili održavanje vozila u traci. Bilo kakva upaljena lampica upozorenja na instrumentnoj ploči, koja signalizira kvar na nekom od sigurnosnih ili ekoloških sustava, automatski će značiti da vozilo nije prošlo pregled. Kako bi se stalo na kraj jednoj od najčešćih prijevara na tržištu rabljenih vozila, uvodi se i centralna digitalna baza podataka o prijeđenoj kilometraži, što bi trebalo značajno otežati ili čak onemogućiti vraćanje kilometara.
Uz sve navedeno, vlasti planiraju i drastično postrožiti kaznenu politiku za prometne prekršaje. Prema najavama, novi zakon donosi značajno veće kazne za osam najtežih prekršaja, poput vožnje u suprotnom smjeru na autocesti, prekoračenja brzine za više od 50 km/h u naseljenom mjestu, namjernog prolaska kroz crveno svjetlo ili vožnje pod utjecajem alkohola i droga. Kazne za te prekršaje skočit će s dosadašnjih 675 do 1350 eura na čak 2000 do 2700 eura. Kazna za prekoračenje brzine općenito će se udvostručiti, pa će minimalna kazna umjesto 65 iznositi 130 eura. Na udaru će se naći i korištenje mobitela tijekom vožnje, za što bi kazna mogla narasti na 300 eura, te nekorištenje sigurnosnog pojasa. Za recidiviste, odnosno vozače koji ponove teški prekršaj unutar tri godine, predviđa se oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci, a za treći i svaki sljedeći prekršaj na najmanje godinu dana. Kao krajnja mjera uvodi se i mogućnost privremenog oduzimanja vozila. Uređuju se i pravila za vozače električnih romobila, koji će se smjeti kretati biciklističkim stazama ili, ako ih nema, nogostupima, ali uz obvezu pažljivog kretanja i poštivanja pješaka.
(PD/ID)
