Vlasnik nekretnine od 70 kvadrata na Poluotoku danas po stopi od 0,60 eura plaća 42 eura godišnje. Prema novom prijedlogu plaćao bi 350 eura. Grad želi uvesti tri porezne zone, a najnižu stopu imali bi zadarski otoci.
Porez na nekretnine mogao bi postati jedna od najjačih lokalno-političkih tema u Zadru uoči donošenja gradskih odluka za 2027. godinu.
Grad Zadar uputio je u javno savjetovanje prijedlog kojim bi se sadašnji jedinstveni porez od 0,60 eura po četvornome metru zamijenio različitim iznosima, ovisno o tome gdje se nekretnina nalazi.
Najveća promjena pogodila bi Poluotok, gdje se predlaže porez od čak 5 eura po četvornome metru godišnje. Za ostalo kopneno područje Zadra predložena je stopa od 3 eura, dok bi vlasnici nekretnina na zadarskim otocima imali najnižu stopu od 2 eura po kvadratu.
To znači da bi porez na Poluotoku bio više od osam puta veći od sadašnjeg.
Stan od 70 kvadrata: umjesto 42 – čak 350 eura
Najbolje se razlika vidi na konkretnom primjeru.
Za nekretninu od 70 četvornih metara koja podliježe porezu danas se, uz stopu od 0,60 eura, plaća 42 eura godišnje.
Prema novom prijedlogu, za istu nekretninu porez bi iznosio:
- 350 eura na Poluotoku
- 210 eura na ostalom kopnenom području
- 140 eura na zadarskim otocima
Važno je, međutim, naglasiti da se porez ne bi automatski odnosio na svaki stan ili kuću. Zakonska oslobođenja ostaju za nekretnine koje služe za stalno stanovanje, kao i za nekretnine koje se, uz ispunjene uvjete, iznajmljuju za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci godišnje.
U fokusu poreza tako ostaju prazne nekretnine, kuće za odmor i nekretnine koje se koriste za kratkoročni turistički najam.
Zašto baš Poluotok?
Grad predloženu podjelu obrazlaže razlikama između pojedinih dijelova Zadra, prije svega koncentracijom turističkog smještaja, opterećenjem javnog prostora i infrastrukture te različitim uvjetima života.
Prema podacima iz obrazloženja prijedloga, na području Poluotoka nalazi se 852 smještajnih objekata, odnosno 17,53 objekta po hektaru građevinskog područja.
Upravo zato povijesna jezgra završava u najskupljoj poreznoj zoni.
S druge strane, otocima se predlaže najniža stopa zbog slabije prometne povezanosti, komunalne opremljenosti i dostupnosti različitih usluga.
Može li veći porez vratiti stanove građanima?
Ovdje porez prestaje biti samo financijsko i postaje izrazito političko pitanje.
Grad navodi kako je jedan od ciljeva potaknuti vlasnike praznih nekretnina da ih aktiviraju te povećati ponudu stanova za dugoročni najam.
Prema podacima gradskog Upravnog odjela za financije koje prenose lokalni mediji, čak 40 posto poreznih obveznika ima prebivalište izvan Zadra, uključujući strane državljane.
Grad također najavljuje da bi najveći dio prihoda od poreza bio usmjeren u priuštivo stanovanje za mlade obitelji, obnovu gradske jezgre i poboljšanje otočne infrastrukture.
No upravo će tu početi politička rasprava: je li povećanje poreza učinkovit način da se prazni i turistički stanovi vrate na tržište dugoročnog najma ili će vlasnici novi trošak jednostavno uračunati u cijenu najma i turističkog smještaja?
Pitanje koje će zanimati tisuće vlasnika
Posebno osjetljivo moglo bi biti pitanje Poluotoka. Povijesna jezgra već godinama pokušava pronaći ravnotežu između života lokalnog stanovništva i turističke funkcije centra grada.
Porez od pet eura po kvadratu predstavljao bi vrlo konkretan financijski pritisak upravo na nekretnine koje ne služe stalnom stanovanju.
Primjerice, vlasnik oporezive nekretnine od 100 kvadrata na Poluotoku plaćao bi 500 eura godišnje, dok bi prema sadašnjoj stopi plaćao 60 eura.
Razlika je 440 eura svake godine.
Građani još mogu reagirati
Ništa još nije konačno.
Riječ je o prijedlogu koji je upućen u javno savjetovanje do 15. studenoga 2026. godine. Nakon zaprimljenih primjedbi i prijedloga građana, konačni prijedlog trebao bi doći pred Gradsko vijeće.
Ako bude usvojen u predloženom obliku, novi iznosi trebali bi se primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine.
Zbog toga rasprava o porezu na nekretnine nije samo pitanje nekoliko eura po kvadratu. Ona otvara puno širu temu: kome treba služiti stambeni fond Zadra – stanovanju, turizmu ili ulaganju u nekretnine – i može li gradska porezna politika uopće promijeniti taj odnos?
(GZ/ID)
