ŠTRAJK MLADIH DOŽIVIO HLADAN TUŠ! Organizatori pozivali na bojkot nastave, podaci Ministarstva otkrivaju drukčiju sliku

Pompozno najavljivani Štrajk mladih održan je u petak, 20. studenoga, no prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u većini srednjih škola nije zabilježen značajan porast izostanaka. Rezultat otvara pitanje jesu li organizatori, koji ne predstavljaju nužno same učenike, pogrešno procijenili raspoloženje mladih i njihovu spremnost na sudjelovanje u prosvjednoj akciji.

ŠTRAJK MLADIH koji je trebao poslati snažnu poruku javnosti i institucijama, barem prema dostupnim podacima o izostancima iz škola, nije izazvao masovniji odaziv srednjoškolaca. Iako je akcija privukla pozornost na društvenim mrežama, podaci Ministarstva sugeriraju da se najavljeni bojkot nastave nije pretvorio u široko prihvaćenu učeničku akciju.

Time se otvara i pitanje koliko su organizatori doista uspjeli doprijeti do mladih u čije su ime nastupali.

Prema informacijama Ministarstva, u većini škola nisu zabilježene prosvjedne aktivnosti povezane s bojkotom. Ondje gdje ih je bilo, sudjelovao je manji broj učenika, uglavnom završnih razreda srednjih škola.

Ni na fakultetima nisu zabilježeni značajniji poremećaji u održavanju nastave. Jutarnji

Jesu li organizatori promašili raspoloženje mladih?

Štrajk je organizirala inicijativa Štrajk mladih u Hrvatskoj, povezana s međunarodnim pokretom International Youth Strike.

Među zahtjevima su bili pristupačnije stanovanje, bolji uvjeti obrazovanja i zdravstva, smanjenje troškova života te demilitarizacija. Index

No jedno je istaknuti probleme koji doista opterećuju mlade, a drugo pridobiti njihovu masovnu podršku za konkretan oblik prosvjeda.

Upravo se tu, sudeći prema dostupnim podacima, pokazala slabost organizacije.

Postavlja se i pitanje koliko su organizatori imali stvarnu podršku učenika i studenata prije nego što su pozvali na cjelodnevni bojkot nastave.

Društvene mreže nisu isto što i školske učionice

Prosvjed je izazvao političke reakcije. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs kritizirao je organizatore, dok su oni odgovorili otvorenim pismom u kojem su istaknuli da žele da se glas mladih ozbiljnije čuje.

Učenici i studenti ipak su prosvjedovali u nekoliko hrvatskih gradova, uključujući Rijeku i Osijek, pa se ne može govoriti o potpunom izostanku podrške.

Ipak, brojke otvaraju neugodno pitanje za organizatore: jesu li očekivali masovni bunt koji se jednostavno nije dogodio?

Mladi imaju svoje probleme, ali i pravo odlučiti kako će ih rješavati

Visoki troškovi stanovanja, skupoća i neizvjesnost zapošljavanja ozbiljne su teme o kojima vrijedi raspravljati.

No podrška rješavanju tih problema ne znači automatski i podršku svakom prosvjedu koji se organizira u ime mladih.

Petkov bojkot pokazao je da se poziv na štrajk nije pretvorio u masovni prekid nastave. To je važan signal organizatorima koji žele govoriti u ime čitave generacije.

Mladi imaju pravo prosvjedovati, ali jednako tako imaju pravo ne sudjelovati i ne prihvatiti tuđe političke ili društvene prioritete kao vlastite.

Ako organizatori žele širu podršku, morat će pokazati da doista predstavljaju one u čije ime nastupaju. Jer glas mladih ne može se mjeriti samo glasnoćom poruka na društvenim mrežama, nego i stvarnom podrškom onih kojima su te poruke upućene.

(Izvori: Jutarnji list – podaci Ministarstva i Index – tijek Štrajka mladih, 20. studenoga 2026../ID)