Hrvatske nekretnine i dalje su iznimno privlačne stranim kupcima, no na tržištu se dogodila velika promjena. Dok su Slovenci i Nijemci i dalje među najbrojnijim kupcima, građani Bosne i Hercegovine, Poljske i Srbije sve češće ulažu u hrvatske kuće i stanove. Neki kupuju čak osam puta više nego prije deset godina, dok su kupci iz Rusije, Švedske i Velike Britanije znatno smanjili interes.
Prema posljednjim cjelovitim podacima Porezne uprave, strani državljani tijekom 2025. godine kupili su ukupno 9.159 nekretnina u Hrvatskoj, što predstavlja približno 7,8 posto svih evidentiranih kupoprodaja.
Iako se broj stranih kupnji smanjio u odnosu na rekordnu 2022. godinu, kada je zabilježeno čak 13.344 transakcije, Hrvatska je i dalje vrlo poželjna destinacija za kupnju nekretnina.
Posebno je zanimljivo što se u posljednjih deset godina značajno promijenilo iz kojih zemalja dolaze kupci.
Slovenci prvi, Nijemci odmah iza njih! Ali najveće iznenađenje dolazi iz susjedstva
Na vrhu ljestvice i dalje su Slovenci, koji su tijekom 2025. godine kupili 2.576 nekretnina u Hrvatskoj.
Slijede Nijemci s 1.962 kupnje te Austrijanci s 875 kupljenih nekretnina.
No, najveći rast ne bilježe tradicionalno najbrojniji kupci, nego građani susjednih država i srednje Europe.
Kupci iz Bosne i Hercegovine prošle su godine kupili čak 464 nekretnine, što je osam puta više nego 2016. godine!
Veliki rast bilježe i Poljaci, koji su kupili 391 nekretninu, gotovo sedam puta više nego prije deset godina.
Među državama čiji građani sve češće kupuju hrvatske nekretnine nalaze se i Srbija, Ukrajina, Češka, Mađarska i Slovačka.
Tko najviše kupuje hrvatske nekretnine?
Prema podacima za 2025. godinu, među najbrojnijim stranim kupcima nalaze se:
| Država | Broj kupnji |
|---|---|
| Slovenija | 2.576 |
| Njemačka | 1.962 |
| Austrija | 875 |
| Bosna i Hercegovina | 464 |
| Poljska | 391 |
Posebno se ističe činjenica da su kupci iz Srbije šest puta brojniji nego 2016. godine, dok je broj kupnji građana Ukrajine porastao čak 6,4 puta.
Švicarci su također sve zainteresiraniji za hrvatsko tržište. Dok su 2016. godine kupili samo 14 nekretnina, prošle godine ostvarili su 97 kupnji.
Raste i interes Amerikanaca, čiji je broj kupnji u deset godina povećan približno 3,5 puta.
Rusi, Britanci i Šveđani sve manje kupuju u Hrvatskoj
Dok interes kupaca iz pojedinih zemalja snažno raste, kod drugih se događa upravo suprotno.
Najveći pad zabilježen je među ruskim kupcima, čiji je broj kupnji u odnosu na 2016. godinu smanjen za čak 78 posto.
Šveđani su smanjili broj kupnji za 62 posto, a kupci iz Ujedinjenog Kraljevstva za 53 posto.
Značajan pad bilježe i Talijani, koji su prije deset godina bili četvrti najbrojniji strani kupci hrvatskih nekretnina. Njihova aktivnost danas je manja za 29 posto.
Ovi podaci pokazuju koliko se struktura stranih kupaca promijenila u samo jednom desetljeću.
Stranci najviše žele nekretnine uz more
Iako službeni podaci ne daju potpunu geografsku raspodjelu stranih kupnji, procjena Hrvatske gospodarske komore iz 2025. godine pokazuje da se oko 90 posto stranih kupnji odnosi na pet obalnih županija.
To potvrđuje da je hrvatska obala i dalje glavni magnet za strane kupce.
Ipak, zanimljivo je da se ukupan broj kupnji smanjuje.
Nakon rekordne 2022. godine, kada su stranci kupili 13.344 nekretnine, broj transakcija pao je za približno 31 posto.
Unatoč tome, u usporedbi s 2016. godinom strani kupci danas kupuju čak 59 posto više nekretnina.
Kuću u Hrvatskoj danas možete odabrati iz vlastitog dnevnog boravka!
Veliku promjenu na tržištu donijela je i digitalizacija prodaje nekretnina.
Strani kupci sve češće pregledavaju oglase, dokumentaciju i videoobilaske bez fizičkog dolaska u Hrvatsku.
Kako objašnjavaju s platforme EstateIQ, prvi kontakt s nekretninom danas se često događa putem mobitela, a odluka o ozbiljnom interesu donosi se i prije osobnog razgledavanja.
„Strani kupac danas prvi put razgleda nekretninu na mobitelu, iz Varšave ili Ljubljane, i na temelju oglasa odlučuje hoće li uopće sjesti u auto”, objašnjavaju iz EstateIQ-a.
Kupcima su pritom posebno važni kvalitetni oglasi, precizna kvadratura, tlocrt, energetski razred, troškovi održavanja i uredna dokumentacija.
Sve češće se prvi obilazak obavlja videopozivom, dok kupac u Hrvatsku dolazi tek kada je već ozbiljno zainteresiran za kupnju.
Hrvatsko tržište nekretnina dobiva potpuno novu sliku
Podaci jasno pokazuju da interes stranaca za hrvatske nekretnine nije nestao, nego se mijenja struktura kupaca.
Dok su Slovenci, Nijemci i Austrijanci zadržali vodeće pozicije, sve važniju ulogu imaju kupci iz Bosne i Hercegovine, Poljske, Srbije i drugih država srednje i istočne Europe.
Najveći preokret ipak je rast kupnji iz BiH – čak osam puta u deset godina.
I premda je broj stranih kupnji manji nego na vrhuncu tržišta 2022. godine, gotovo svaka trinaesta evidentirana kupoprodaja nekretnina u Hrvatskoj tijekom 2025. uključivala je stranog kupca.
Hrvatske nekretnine tako i dalje privlače međunarodni interes, ali kupci koji danas oblikuju tržište sve su drukčiji od onih koji su dominirali prije deset godina.
(A. Golub/ID)
