Tko su dedi iz Donjeg Kosinja, kako izgledaju, što pjevaju i zašto njihov pokladni običaj zauzima posebno mjesto u identitetu lokalne zajednice? Odgovore donosi izložba „U potrazi za kosinjskim dedima“, svečano otvorena 10. rujna u Malom salonu Muzeja Like u Gospiću.
Tradicija nije samo sjećanje na ono što je nekada bilo. Ona živi kroz ljude koji je čuvaju, prenose i iznova oživljavaju. Upravo jednu takvu vrijednu priču iz ličke kulturne baštine donosi izložba „U potrazi za kosinjskim dedima“, otvorena 10. rujna u 20 sati u Malom salonu Muzeja Like u Gospiću.
Okupljene posjetitelje na početku otvorenja pozdravila je v. d. ravnateljica Muzeja Like Marija Baburić Vranešić, dok je dr. sc. Tatjana Kolak govorila o važnosti nematerijalne kulture i njezina očuvanja.
O izložbi i priči koja stoji iza nje govorila je autorica, kustosica etnologinja Tara Pivac Krpanić.
Posebno je istaknula drevnost pokladnih običaja, ali i širi kontekst sličnih ophodara koji su nekada postojali na području Like. Upravo u tom kontekstu dedi iz Donjeg Kosinja predstavljaju jedinstvenu kulturnu pojavu koju je potrebno sačuvati, istraživati i promovirati.
Dedi nisu samo običaj – oni su dio identiteta Kosinja
Kroz brojne priče i anegdote o dedima posjetiteljima je približeno značenje običaja koji nadilazi samu pokladnu tradiciju.
Dedi su tijekom vremena postali važna poveznica među članovima zajednice, ali i jedna od prepoznatljivih sastavnica lokalnog i regionalnog identiteta. U njima se isprepliću sjećanja, pjesma, humor, zajedništvo i običaji koji su se prenosili s generacije na generaciju.
Upravo zato izložba ne govori samo o prošlosti. Ona govori i o ljudima koji tu tradiciju pamte te o onima koji je i danas nastavljaju.
8 plakata, 24 predmeta, četiri lutke, film i katalog
Posjetitelji kroz bogat izložbeni postav mogu detaljnije upoznati kosinjske dede i njihovu povijest.
Izložbu čini osam plakata, 24 predmeta i četiri lutke iz muzejskog fundusa, a priču dodatno približavaju film i prateći katalog.
Kroz izložene predmete i dokumentaciju može se doznati više o povijesti deda, njihovu karakterističnom izgledu i pjesmama, ali i pročitati odnosno čuti sjećanja članova zajednice na ovaj osebujni običaj.
Posebnu vrijednost cijeloj priči daje činjenica da dedi nisu ostali samo dio muzejskog sjećanja.
Otvorenje su svojim dolaskom uveličali brojni članovi Pokladne udruge „Dedi“ Donji Kosinj, koji i danas održavaju i njeguju ovaj običaj. Među posjetiteljima su bili i zaposlenici OŠ Anž Frankopan Kosinj, čime je još jednom naglašena važnost povezivanja zajednice i prenošenja kulturne baštine novim generacijama.
Izložba „U potrazi za kosinjskim dedima“ tako je mnogo više od predstavljanja muzejskih predmeta. Ona je priča o Kosinju, njegovim ljudima i običaju koji je preživio zahvaljujući generacijama koje ga nisu zaboravile.
Jer baština živi upravo onoliko dugo koliko postoji netko tko će je čuvati, o njoj pričati i prenijeti je onima koji dolaze poslije nas.
Izložba „U potrazi za kosinjskim dedima“ u Malom salonu Muzeja Like u Gospiću može se razgledati do 16. listopada.
(MLG/ID)
